» Princeza Jelisaveta » Događaji
Događaji
Knez Pavle – Istina o 27. martu
Beogradski izdavač “UNA Press” je 2007. godine objavio prvo izdanje knjige “Knez Pavle, istina o 27. martu” istoričara Miodraga Jankovića i novinara Veljka Lalića. Delo je nastalo na osnovu lične arhivske zbirke Nj.K.V. kneza Pavla Karađorđevića, koja se čuva na Univerzitetu Kolumbija (SAD) i koja je 2006. godine isključivim zalaganjem Nj.K.V. kneginje Jelisavete Karađorđević stigla u Beograd. Istoričari su novih 12.000 dokumenata nazvali “trenutkom u kojem se menja istorija jednog naroda” (Miladin Milošević, Arhiv SCG), a sa dozvolom kneginje Jelisavete, autori knjige “Istina o 27. martu” dobili su pravo da prvi istražuju Arhiv.
Prvi put od kako je 27. marta 1941. godine izvršen puč i Jugoslavija uvedena u Drugi svetski rat, u ovoj knjizi se otkrivaju okolnosti i činjenice koje su dugo bile skrivane od očiju javnosti. U žiži interesovanja nije samo knez Pavle Karađorđević, prvi kraljevski namesnik, prvi čovek jugoslovenske kraljevine između 9. oktobra 1934. i 27. marta 1941. godine, već i svi ostali protagonisti – pučisti i njihovi domaći i strani pomagači.
Arhiv Srbije i Crne Gore: Izložba posvećena knezu Pavlu Karađorđeviću
Izložba posvećena knezu Pavlu Karađorđeviću, kraljevskom namesniku u periodu 1934-1941, otvorena je 26. septembra 2007. godine u zgradi Arhiva Srbije i Crne Gore (danas Arhiv Jugoslavije) u Beogradu. Izložbu je otvorio tadašnji Ministar kulture Vojislav Brajović, a ovom svečanom činu je prisustvovalo 350 zvanica, što se smatra vrhunskim dometom za izložbu ovakvog tipa.
Istoričari dr Gojko Malović i Dušan Jončić, autori izložbe, opredelili su se da pažljivim izborom iz obimne dokumentarne građe prikažu istoriju Jugoslavije kroz delatnost kneza Pavla u godinama pre Drugog svetskog rata, kako bi, između ostalog, podstakli dalja istorijska istraživanja o periodu njegovog namesništva. Posetioci su imali priliku da vide 400 dokumenata i 80 fotografija iz 15 fondova i zbirki koje se čuvaju u Arhivu. Neki od izloženih izvora predstavljali su poseban kuriozitet, pošto su selektovani iz kopije lične arhive kneza Pavla koju je princeza Jelisaveta krajem 2006. godine velikodušno poklonila Arhivu Srbije i Crne Gore.
Princeza Jelisaveta donela arhivu kneza Pavla u Srbiju
Zahvaljujući naporima princeze Jelisavete, kopija kompletne arhive kneza Pavla – trajno pohranjene na Univerzitetu Kolumbija iz Njujorka – stigla je na mikrofilmovima u Beograd 9. novembra 2006. godine, kada je predata Arhivu Srbije i Crne Gore, gde će moći da joj pristupe svi zainteresovani istraživači.
Knez Pavle je svoju arhivu zaveštao njujorškom univerzitetu Kolumbija uz izričit uslov da se građa otvori tek 50 godina nakon njegove smrti, kao i da se pristup dokumentima onemogući svim Jugoslovenima, sve dok je u Beogradu na snazi komunistički režim. Znajući da je ova kolekcija od neprocenjive važnosti za razumevanje najtežeg perioda u istoriji Jugoslavije, princeza Jelisaveta je dve godine neumorno nastojala da je učini dostupnom najširoj javnosti, pa je arhiva njenog oca dospela u zemlju čak 20 godina pre vremena, i tačno 65 godina pošto je knez Pavle svrgnut s vlasti.
Pomen knezu Pavlu
Pomen knezu Pavlu Karađorđeviću služen je u Sabornom hramu svetog arhangela Mihaila u Beogradu 14. septembra 2006. godine, na dan 30. godišnjice smrti srpskog Kneza. Službi su, uz Kneževu decu, kneza Aleksandra i kneginju Jelisavetu, prisustvovali i: princ Aleksandar, princeza Katarina, princeza Linda sa sinovima Mihajlom i Đorđem, brojne ličnosti iz javnog i kutlurnog života Srbije i predstavnici diplomatskog kora. Pomen je služio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha Pavla i arhijereja Srpske pravoslavne crkve. Prigodan govor održao je vladika australijsko-novozelandski Irinej.
“Ani – trag na Putu svile”: Izložba fotografija princeze Jelisavete
Izložba fotografija koje je napravila princeza Jelisaveta Karađorđević, zabeleženih tokom putovanja kroz oblast Ani u Turskoj, otvorena je u Galeriji Akademije umetnosti u Beogradu 4. oktobra 2005. godine. Izložbu čini 30 radova koji su svojevrsno svedočanstvo o drevnoj kulturi Jermena.
Izložba je organizovana pod pokroviteljstvom Njegove Ekselencije Hasana Serveta Oktema, ambasadora Republike Turske u Beogradu, a trajala je do 14. oktobra 2005. godine. Kolekcija fotografija prikazanih na izložbi “Ani – trag na Putu svile” nastala je kao plod saradnje princeze Jelisavete i fondacije “Lendmarks”, organizacije koja se bavi zaštitom drevnih spomenika kulture širom sveta. Projekat je podržala turska državna administracija, a Princeza je u oblast Ani putovala u svojstvu zvaničnog fotografa internacionalne arheološke ekspedicije sastavljene od predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Turske i Jermenije, koja je imala zadatak da istraži iskopine od izuzetnog značaja za svetsku kulturnu baštinu i dokumentuje nalaze o vremenu najvećeg uspona pravoslavne jermenske države.